GEDIS - Gende Di e si y in In o ma ion Science: Challenges in Highe Educa ion. h ps://ub.edu/gedis
Veza s GEDIS p ojek om
Su- inanci ano od s ane Eu opske unije. Iznesena mišljenja i s a o i isključi o su odgo o nos au o a i ne od aža aju nužno s ajališ a Eu opske unije ni i Španjolske službe za in e nacionalizaciju
ob azo anja (SEPIE). Eu opska unija ni i ijelo koje dodjeljuje s eds a ne mogu se sma a i odgo o nima za njih.
O aj je sad žaj dio eu opskog p ojek a GEDIS (Gende Di e si y in In o ma ion Science), koji p omiče o o ene
ob azo ne ala e za ješa anje odnih nejednakos i u isokom ob azo anju, s naglaskom na pod učja ezana uz
in o macijske znanos i. O aj ob azo ni ma e ijal az ijen je u ok i u Lje ne škole Ba celona, kao dio p ojek a GEDIS.
LITERATURA
O aj OER sad ži pos e i saže ak dokaza o jazu u podacima o spolu u pod učju umje ne in eligencije - de iniciju, uz oke, dokumen i ane slučaje e i p epo učene in e encije.
SLUČAJEVI PREMA VRSTI PRISTRANOSTIZAŠTO SE DOGAĐA SMANJENJE JAZA: ŠTO PODUZETI
Rep ezen acijska
P epozna anje lica – 35% g ešaka kod amnopu ih žena (0,8% kod s je lopu ih
muška aca).
DALL·E 2 slike poslo a: žene 38% (muška ci 62%); žene se smiješe 2,2× češće.
STEM izuali – 75–100% muška ci.
Algo i amska
UI u zapošlja anju: eni anje s naglaskom na muška ce
→
ženski ži o opisi niže
angi ani.
U k edi nom bodo anju žene dobi aju manje ili jeđe zajmo e una oč boljoj s opi
o pla e.
UI u zd a s u: p opuš a simp ome kod žena
→
zakašnjela dijagnoza.
P epo uke glazbe: do +6. 3 pp očnije za muška ce.
Kul u alna
Zadane ženske asis en ice
→
s e eo ip „žene kao pomagači“.
P iče Llama-2: žene u ulozi domaćice ~4× češće; muška ci dobi aju poslo e išeg
s a usa.
In e sekcionalna
YouTube i lo i: iše pog ešaka za žene.
Oglasi za STEM poslo e: muška ci ~+20 % p egleda.
P epo uke knjiga: manja idlji os ženskih au o a.
Ci i anje: Bosshammee , S e lana and Daniela Va bano a. 2025. Mind he Gap: Gende Da a and AI Bias. DOI: 10.5281/zenodo.17164440. Pazi e na jaz: P is anos UI zbog azlika u podacima o spolu i odu.
P e ele: K is ina Gagulić. DOI: 10.5281/zenodo.17285658.
Pazi e na jaz: P is anos UI zbog azlika u
podacima o spolu i odu
Jobin, Anna, Ma cello Ienca, and E y Vayena. “The Global Landscape o AI E hics Guidelines.” Na u e Machine
In elligence 1, no. 2 (Sep embe 2019). h ps://doi.o g/10.1038/s42256-019-0088-2
UNESCO and IRCAI. "Challenging Sys ema ic P ejudices: An In es iga ion in o Gende Bias in La ge Language Models",
2024. h ps://unesdoc.unesco.o g/a k:/48223/p 0000388971
Rodni jaz u podacima = nedos a ni ili ne a nomje ni podaci o ženama. Kao posljedica oga, odluke UI su p is ane u ko is muška aca zbog
ep ezen a i ne, algo i amske, kul u ne i in e sekcionalne p is anos i.
Većinu AI imo a čine
muška ci; dizajne ske odluke
čes o od aža aju njiho e
slijepe očke.
Žene nisu do oljno
zas upljene u podacima za
eni anje.
Op imizacija isključi o za
ukupnu očnos ili p o i
može zanema i i manjinske
skupine.
Žene imaju slabiji p is up
ele onu i in e ne u, pa
os a ljaju manje digi alnih
ago a.
Bina ne oznake i p osjeci
sak i aju podskupine.
Rep ezen a i na p is anos
Inkluzi ni skupo i poda aka; dokumen i anje i
obja lji anje pok i enos i; in e sekcijski
e e en ni s anda di.
Algo i amska p is anos
Ukloni i odne oznake iz ulaznih poda aka;
p ilagođa anje p ago a odluči anja kako bi se
u a no ežile pog eške; de ijacije u obuci i
naknadnoj ob adi; kon inui ano p aćenje.
Kul u na p is anos
Neu alni ili nebina ni zadani glaso i; p o je e
dizajna adi uklanjanja s e eo ipa; aznoliki
imo i u dizajnu i es i anju.
In e sekcionalna p is anos
Obja i i me ike za podskupine (spol, on kože,
dob, dijalek ); e izije p ije/nakon
aspo eđi anja; klasi ici anje ljudskih
esu sa/ inancija kao isoko izičnih; izja e o
u jecaju na spol; s anda di anspa en nos i.
Ciljane skupine:
📚
Knjižniča i,
P o eso i,
S uden i
