GEDIS
15%
Žu nalizam:
1962: 15% člano a sindika a
no ina a bile su žene
(S aa , 1982, p. 5)
POLITBURO: ONLY 1
WOMAN MEMBER
5%
21%
31%
Akademija:
Redo ni p o eso i: 5%
žena (poče ak 1970ih)
Docen i: 29% žena
an edni p o eso i
10% žena
Na odni Pa lamen :
1960 e: 20% žena u
buga skom
pa lamen u
1980 e: 21% žena
Menadže ske uloge:
1989: Žene su
zauzimale 31%
menadže skih pozicija
STATISTIKA
(Anachko a, 1995, p. 5)
1. KLJUČNI KONCEPTI (DEFINICIJE)
Go o m žnje i mis/dezin o macije
GEDIS - Gende Di e si y in In o ma ion Science: Challenges in Highe Educa ion. h ps://ub.edu/gedis
Ci a e: Va bano a, Daniela, K is ina Gagulić, Lejla Mulabeći o ić 2025. Ha e Speech & Misin o ma ion: The eal
s a us o ea men o women wi hin socialis con ex s. DOI: 10.5281/zenodo.17067560. Go o m žnje i
mis/dezin o macije: P a i s a us ili e man žena u socijalis ičkim kon eks ima. P e e Lejla Mulabeći o ić. DOI:
10.5281/zenodo.17300553
O aj o o eni ob azo ni esu s (OER) nudi his o ijsku pe spek i u o ne idlji im asadama
o ali a izma i ulozi žena u njemu. Cilj mu je po aknu i k i ičko azmišljanje o moći go o a m žnje,
dezin o macija i misin o macija kao ala a p opagande koji se ko is e za obliko anje ideologije i
suzbijanje neslaganja.
Sha ko a, Sa ina. The Socialis Woman Be ween he Public and he P i a e (1967-1973): Visions, Con aduc ions and Poli ical Ac ions
du ing he Socialisam in Bulgа ia. URI: h p://hdl.handle.ne /10506/474
S e nado i, Miglena. He oines Unde Con ol: Unexpec ed Po ayals o Women in he O gan o he Bulga ian Communis Pa y, 1944–
1989. 2013. DOI: 10.1080/07491409.2013.795510
UNESCO. 2025. Global Educa ion Moni o ing Repo : Gende epo – Women lead o lea ning. DOI: 10.54676/DEOD4878
Wa dle, Clai e. A Concep ual Analysis o he O e laps and Di e ences be ween Ha e Speech, Misin o ma ion and Disin o ma ion.
2024. URI: h ps://sha e.google/amg1Tn1Qd71hNqC3H
Pi anja za diskusiju
Je li obećanje odne a nop a nos i u socijalis ičkim sis emima bilo isk eno — ili je ko iš eno kao
p opaganda za legi imisanje ežima?
Koji mi o i o socijalis ičkoj odnoj a nop a nos i još u ijek oblikuju ja no sjećanje?
Je li p opaganda opasna za o š o laže — ili za o š o odlučuje š a se ačuna kao is ina?
Li e a u a
Jednakos na iječima, nejednakos u p aksi
Lide s o i poli ička moć
(Todo o , 1962, p. 5)
Go o m žnje (kako je implici ano
ideološkim ok i om)
1. Ideološko e ike i anje
→
„Bu žoaski eminizam“
ko iš en je za disk edi aciju eminis ičkih zah je a kao
an isocijalis ičkih.
2.Dehumanizacija žena
→
Žene s edene na uloge
( adnica, majka, g ađanka); indi idualnos izb isana.
P imje : „Žena“ de ini ana kao unkcionalna
ka ego ija.
3. Nacionalis ička p isila
Majčins o sh aćeno kao dužnos p ema d ža i.
Slogan: „Više djece za s aku buga sku po odicu...“
Go o m žnje, dezin o macije i misin o macije su azliči i oblici š e nog go o a
Ne pos oje uni e zalno p ih aćene de inicije za na edene pojmo e
De inicije se azlikuju u azliči im p a nim, akademskim i poli ičkim kon eks ima
2. PRIMJERI RODNO MOTIVIRANE MRŽNJE I
MIS/DEZINFORMACIJA
1."Riješeno" žensko pi anje –
Ši enje lažne kons a acije da je
odna a nop a nos u
po punos i pos ignu a nakon
1944. godine, p ik i ajući
pos ojeće p obleme.
2.Po icanje p oblema – Z anična
ideologija odbija p izna i
„d ugu smjenu“ i s a ne
sukobe između ja nih i
p i a nih uloga žena.
3. Funkcionalis ička e o ika –
Rede inisanje majčins a kao
„d uš ene unkcije“ adi
služenja d ža nim
cilje ima,čime se p ik i ao
s a ni e e za žene.
4.Suzbijanje poda aka –
Kon olisanje is aži anja i
ja nog disku sa kako bi se
sak io obim d uš enih
p oblema, popu demog a ske
k ize.
Koop i anje jezika – Ko iš enje
e mina popu "demok a izacija" i
"naučni p is up" kako bi se
legi imisale poli ike koje su
od ža ale s ogu pa ijsku
kon olu.
Misin o macija &
Dezin o macija (kao
mechanizmi kon ole):
Misin o macija s. Dezin o macija
Misin o macije se odnose na nenamje no ši enje
lažnih ili obmanjujućih in o macija, dok je
dezin o macija namje no s a anje i ši enje
neis ina s ciljem nanošenja š e e.
Go o m žnje
Bilo koji oblik komunikacije – u go o u, pismu ili
ponašanju – koji napada ili ko is i pežo a i an ili
disk imina o an jezik u odnosu na osobu ili g upu na
emelju njiho og iden i e a, odnosno njiho e je e,
e ničke p ipadnos i, nacionalnos i, ase, boje kože,
po ijekla, spola ili d ugog iden i e skog ak o a.
P a i s a us ili e man žena u
socijalis ičkim kon eks ima.
Ciljne g upe:
📚
Biblio eka i/ke,
Nas a nici/e,
S uden i/ce
Po ezanos sa p ojek om GEDIS
O aj esu s je dio e opskog p ojek a GEDIS (Gende Di e si y in In o ma ion Science), koji p omo iše upo ebu o o enih ob azo nih ala a za
ješa anje odnih nejednakos i u isokom ob azo anju, s okusom na pod učja po ezana sa biblio ečkim i in o macijskim naukama. O aj ob azo ni
ma e ijal nas ao je u ok i u Lje ne škole u Ba celoni, kao dio p ojek a GEDIS.
Su inansi ano od s ane E opske unije. Iznesena mišljenja i s a o i isključi o su odgo o nos au o a i ne
od aža aju nužno s a o e E opske unije ni i Španske službe za in e nacionalizaciju ob azo anja (SEPIE).
E opska unija, ni i ijelo koje dodjeljuje s eds a, ne mogu se sma a i odgo o nim za njih.
