GEDIS
15%
No ina s o:
1962.: 15 % člano a sindika a
no ina a bili su žene
(S aa , 1982, p. 5)
POLITBIRO: SAMO 1 ŽENA
ČLANICA
5%
21%
31%
Akademska zajednica:
Redo ni p o eso i: 5%
žena (poče ak 1970-ih)
Asis en i: 29% žena
Iz an edni p o eso i:
10% žena
Nacionalni pa lamen :
1960-e: 20% žena u
Buga skom
pa lamen u
1980-e: 21% žena
Up a ljačke pozicije:
1989.: Žene su
zauzimale 31 %
menadže skih pozicija
STATISTIKA
(Anachko a, 1995, p. 5)
1. KLJUČNI POJMOVI (DEFINICIJE)
Go o m žnje i mis/dezin o macije
GEDIS - Gende Di e si y in In o ma ion Science: Challenges in Highe Educa ion. h ps://ub.edu/gedis
Ci i anje: Va bano a, Daniela, K is ina Gagulić, Lejla Mulabeći o ić 2025. Ha e Speech & Misin o ma ion: The eal
s a us o ea men o women wi hin socialis con ex s. DOI: 10.5281/zenodo.17067560. Go o m žnje i
mis/dezin o macije. P e ele K is ina Gagulić. DOI: 10.5281/zenodo.17300602
Veza sa GEDIS p ojek om
O aj o o eni ob azo ni esu s (OER) p uža po ijesnu pe spek i u o ne idlji im asadama
o ali a izma i ulozi žena unu a njega. Cilj mu je po aknu i k i ičku e leksiju o moći go o a m žnje,
misin o macija i dezin o macija kao ins umena a p opagande ko iš enih za obliko anje ideologije i
suzbijanje neslaganja.
Sha ko a, Sa ina. The Socialis Woman Be ween he Public and he P i a e (1967-1973): Visions, Con aduc ions and Poli ical Ac ions
du ing he Socialisam in Bulgа ia. URI: h p://hdl.handle.ne /10506/474
S e nado i, Miglena. He oines Unde Con ol: Unexpec ed Po ayals o Women in he O gan o he Bulga ian Communis Pa y, 1944–
1989. 2013. DOI: 10.1080/07491409.2013.795510
UNESCO. 2025. Global Educa ion Moni o ing Repo : Gende epo – Women lead o lea ning. DOI: 10.54676/DEOD4878
Wa dle, Clai e. A Concep ual Analysis o he O e laps and Di e ences be ween Ha e Speech, Misin o ma ion and Disin o ma ion.
2024. URI: h ps://sha e.google/amg1Tn1Qd71hNqC3H
Pi anja za asp a u
Je li obećanje odne a nop a nos i u socijalis ičkim sus a ima bilo isk eno — ili je ko iš eno kao p opaganda za
legi imi anje ežima?
Koji mi o i o socijalis ičkoj odnoj a nop a nos i i danas oblikuju kolek i no sjećanje?
Je li p opaganda opasna za o š o laže — ili za o š o od eđuje š o se sma a is inom?
LITERATURA
Jednakos u iječima, nejednakos u p aksi
Vods o i poli ička moć
(Todo o , 1962, p. 5)
Go o m žnje (kao š o p oizlazi
iz ideološkog uok i i anja)
1.Ideološko označa anje
→
„Bu žujski eminizam”
ko iš en za disk edi i anje eminis ičkih zah je a kao
an isocijalis ičkih.
2.Dehumanizacija žena
→
Žene s edene na uloge
( adnica, majka, g ađanka); indi idualnos izb isana.
P imje : „Žena” de ini ana kao unkcionalna
ka ego ija.
3.Nacionalis ička p isila
Majčins o se p ikazuje kao dužnos p ema d ža i.
Slogan: „Više djece za s aku buga sku obi elj...”
Go o m žnje, dezin o macije i misin o macije p eds a ljaju azliči e oblike nepoželjnih oblika komunikacije
Ne pos oje uni e zalno p ih aćene de inicije o ih pojmo a
De inicije a i aju u p a nom, akademskom i poli ičkom kon eks u
2. PRIMJERI RODNO OBILJEŽENOG GOVORA
MRŽNJE I MIS/DEZINFORMACIJA
1.„Riješeno” žensko pi anje –
Ši enje lažne dnje da je odna
a nop a nos po puno
pos ignu a nakon 1944. godine,
p ik i ajući pos ojeće p obleme.
2.Po icanje p oblema – Službena
ideologija odbija p izna i „d ugu
smjenu” i s a ne sukobe između
ja nih i p i a nih uloga žena.
3.Funkcionalis ička e o ika –
Rede ini anje majčins a kao
„d uš ene unkcije“ koja služi
d ža nim cilje ima, sk i ajući
s a ni e e za žene.
4.Sp eča anje obja e poda aka –
Kon ola is aži anja i ja ne
asp a e kako bi se p ik ila
s a na azina d uš enih
p oblema, popu demog a ske
k ize.
5.Koop i anje jezika – Ko iš enje
pojmo a popu „demok a izacije“ i
„znans enog p is upa“ za
legi imi anje poli ika koje su
od ža ale s ogu s anačku
kon olu.
Misin o macije i dezin o macije (kao
mehanizmi kon ole):
Misin o macije s. dezin o macije
Misin o macija označa a nenamje no ši enje ne očnih ili
obmanjujućih in o macija, dok je dezin o macija namje no
s a anje i ši enje laži s ciljem nanošenja š e e.
Go o m žnje
S aka s a komunikacije u go o u, pisanju ili ponašanju
kojom se napada ili ko is i pog dan ili disk imina o an
jezik p ema osobi ili skupini na emelju njiho og
iden i e a — p imje ice: eligije, e ničke p ipadnos i,
nacionalnos i, ase, boje kože, pod ije la, spola ili d ugog
iden i e skog obilježja.
S a ni položaj ili odnos p ema ženama
u socijalis ičkim kon eks ima
Ciljne skupine:
📚
Knjižniča i/ke,
Nas a nici/e,
S uden i/ce
Su inanci a Eu opska unija. Izneseni s a o i i mišljenja isključi a su odgo o nos au o a i ne od aža aju
nužno s ajališ a Eu opske unije ni Španjolske službe za in e nacionalizaciju ob azo anja (SEPIE). Eu opska
unija i nadležno ijelo ne mogu se sma a i odgo o nima.
O aj je sad žaj dio eu opskog p ojek a GEDIS (Gende Di e si y in In o ma ion Science), koji p omiče o o ene ob azo ne
ala e za ješa anje odnih nejednakos i u isokom ob azo anju, s naglaskom na pod učja ezana uz in o macijske znanos i.
O aj ob azo ni ma e ijal az ijen je u ok i u Lje ne škole Ba celona, kao dio p ojek a GEDIS.
