scieee Open visual document viewer

Slavų kalbų morfologijos istorijos bruožai

S. Karaliūnas

Full text

i anény kon ak y apy ik e da e. Me odologica- men e poZi i iu ques o è mol o impo an e, pe ché oponimica e a cheologia, andando insieme, può da e mol o impo anzaiy Ziniy su seniausig au y pe iodo s o ico. Siuo caso jdomu è ques o; che oponimica eseguo uoloj Z algo, cui pédomis eidami, ki y s igiy y iné ojai solo nesuklydo, ma con e mino p elimina ine oponimikas. i3 adas. ne i A. Vanagas SLAVU KALBU MORFOL- OGIJOS ISTORIJOS BRUOZAI TI. C. Kysnenos, O epku 10 Mopdoao mu npacaaBancKo o a3bika, Mockea, 1961, 144 p. P. Kuzneco as, zymus sla y kalby specialis , nel suo lib o nag inéja p asla iskyjy a dazodzio eiksmazodZio kai ybos sis emy i susi o mazio- ne ques ioni, paliecia alcuni sis emi aidos momen us sla u p okalbés empo. y Au o ius kalbinius eiSkinius analizza, susiedando- si unous dagli al i. su Ques o gli pe me eZia abbas anza a enu amen e a segui p iezas is, causélusi analizzajamuosius ei&kinius. P asla iSkosios mo ologinés sis ema della si o mazione aidos nej i impossibile capi e bal y kalby. be P. Kuzneco o lib oje bal y kalby da iu analizé uzima mol o impo an- eia pos o. P abal i8koji mo ologiné sis ema isy is indoeu opiediy kalby è più icina sla y mo ologinei sis ema. Dél os p izas ies P. Kuzneco a, a p oximuma gal quan o pe dédamas, a oja e mina ,,comuni bal y-sla y lingua (o6mecaaBano6aa uiicKuli SI3bIK) - Bend oji bal y-sla y lingua (a ba p okalbé) né one ica, né mo ologia nel campo ne ekons ui a. La sua icos uzione non iuscì né pa lamosios lib o au o e a. Bal y sla y i kalby mo ologinés sis emi è panaSios., aciau iden iSkos. ne An ai a dazodzio sis emiimo nei sis emi sono nemaza galuniy, quali P. Kuzneco non conside a i8 o igusi di uno Sal inio: ns. kilm. pio e. a ik-os (do e -os i8*-as) i s. sl. Zen-y (do e -y P. Kuzneco as kildina i8 *-om-+-s); ns. jn. pio e. sdnu-mi (do e -mi g eiciausiai i$ *-m ; aj ody y Zemai¢iy -mi!) i s. sl. abo-mo (do e -mo i8 *-mi); dgs. kilm. pio e. ilk-@ (do e -y is *-6n) i s. sl. ab-® (do e -% i§ *-on, nes *-on sla y bi y -g), dgs. jn. pio e. ilk-ais (do e -ais iS *-dis) i s. sl. ab-y (-y i& *-dis one iSkai non po e aé compa i e). Cia suminé i di e enumai lessijos può bi i mol o ecchi, pa eldé i indoeu opieciy kalbinés bend ys és. i8 In gene ale, bal y sla y i kalby a dazodzio leksija è mol o pana&i, a¢iau quel panaSumas appa ado del bal y sla y kalby bend y ne ino aciniy paki imy, dél i lo, che bal y sla y kalbos pa eldéjo ide. o i jj i8 kalbinés bend ys és. A endo ques o in men e, il e mine ,,gen oji bal y-sla y lingua semb a nepag is as. Candidando lib o, ede e, che au o ius in ena a uno bal y sla y kalby ne mo ologijos ak ui i ei8kiniui, no s ski ingam, o a i i comune pama g. i An ai P. Kuzneco as sos iene ( iena, mol o con cau ela) che ben oji ' K. Bi ga, Rink iniai aS ai, I, Vilnius, 1958, p. 566 (i8naSa).. 16, Li uiy kalbos g ama iné sanda a bal y-sla y 24 kalba pa eldéjo o man a -s ik ao is o, ma ne bisimojo empo da ybai i (p. 132). ISei y, che bal y lingu ki ados u éjo sigma inj ao is a, cui éliau pe eko. Ta¢iau ale a e mazione p eS auja il a o che bal y nelle lingue non i o a jokiy sigma inio ao is o pédsaky. Bal y delle lingue, come ge many, i g eigiausiai niekad né a jo u éjusios. Bal y nelle lingue o man as -s a ojam- as biisimojo empo da ybai, sla y ao is o, 0 éliau — impe ek o da ybai. i Poiché o man as -ssla y nelle lingue pasida é bii yjy laiky poZymis, odél egli, se e suppo e, nebegaléjo bi i pa a o as bisimojo empo o me da ybai. P. Kuzneco è uno iS y y iné ojy, che engono hypo hzés, che sla y lingu, come bal y, sono u éjusios i sigma inj b isimajj laika. Del os p ieZas ies sla y kalby sigma inio bisimojo empo p oblemiai egli assegna iS isky iy sa (p. 127—132). Ta iau o me su -sbiisimojo empo eikSme nonku Sla y nelle lingue nonpiudi e. Unin elo sigma ino da inys, del quale isolZiama che sla y i8 lingue sono u éjusios bisimajj laika o man u su -s-, sono pa ecipi bySe ( y . g bySeS i.), (i bysgs i; mo . g byse.), (bend . g.). Ta iau essi i o a i solo y y sla y baZny iniuose aS o moninklu. Siu daly iy one iné s uk i a ody y, che essi g ei¢iausiai a éjo anosios sla y i$ jezika (bulga y — macedony dialek y). Ma anosios Sla y lingua moninklue non i o a a. jy Tslingissima bii y Siuos pa ecipan i conside a e o me del p esen e empo deside a i i- ?. Au o iaus ezé, che kaZkada esis is a o bal y-sla y lingua, suponuoja al ol a okj kalbiniy ei8kiniy ak a ima, che me e dubbiooniy. Cioei, p endendosi pe quello che pio e. iSs imé è una ecchia a ema ing o ma, au o ius a e ma, jog ema iné leksija è s a o desc i end in- ama da _,,bend ojoje bal ysla y pa lando (p. 89). Magi la sua gene alizzazio- ne nel linguaggio li eu iy p asidéo, semb a, abbas anza élai, pe ché a ema iné leksija anco a non belgai i8laiki a eccesiuse li eu iy aS uose®. Da é issi ole s opp elé i ies uno a daZodzio leksijos dalykéliu. Bal- y i sla y kalby o-kamieniy daik a a dziy ienaskai os kilmininko galiinés (lie . ilk-o, sl. s. ab-a)* kilmés ques ione è uno y, ai quali è i8 p i ay a p incipalm- en e li e a ii os c ea a j ai iausiy i hipo ziy (Z . p. 35— 43). Jdomu, che P. Kuzneco a idabileiss- imo empo K. Kapaus opinione: o-kamieniy daik a a dziy ienaskai os kilmininko linksnis bal y-sla y kalboje susi o ma es nujai, a a dazodzio kamieno p isijungus pos poziciji, che éliau bal y sla y kalboje unkciona o come p ielinksnis i p ieSdélis, plg. i pio e. a -, s. sl.o (x)5. Balsio pio e. -o i sl. -a compa sa uni àaskai- os kilmininko linksnyje P. Kuzneco as aiSkina sì (p. 35): kamieng- alio o i pos posizione o (au o iaus minéiai, che p ecoci bal y i 2 A. Meiie, O6mecaa- pancKni aspik, Mocksa, 1951, p. 193. 3 Ch . S. S ang, Das sla ische und bal ische Ve bum, Oslo, 1942, p. 99—104: A, Sabaliauskas, A ema iniai lie u iy kalbos eiksmaZodZiai, kn. : Alcuni li eu iy lingua g amma icos ques ioni, Vilnius, 1957, p. 77114, galiiné né a bend abal iSka, nes p isy kalba, semb a, ha 4 Si iSlaikiusi senaja leksija -s, plg. p . deiwas,,die o i he . an uhSas,,zmo- gaus. 5 C. Kap pus, De indoge manisc- he Abla i , Ma bu g, 1903, p. 14. 242 sla y kalby aidos pe iodais esis is a o onema 0, bisogna app o a i) kon akcij- os keliu da e 6, che, budando abbas anza ape i, su apes con @. Si oks one ino aiSkinimas me e mol o dubbiooniy: neai$ku, kodél kon akcij- os keliu ( egu i iS a i y 0) appa edes ilgas oceis u éjo bu i apbi as. Semb a che il nuo amen e appa so ilgo balsio kokybé nep iklauso dal kon ahuoj- amyjy balsiy kokybés: nei ecchi es i li eu iy due ap i i oiai e e a duoda ilga 6 (plg. no ei i§ ne-a ei ). Fo mos lie . ilko i s. sl. aba no malmen- e è collega a con ki y ide. kalby ablia i ais (plg. s. ind. ka , kad) e odél sono conside a e ecchie o me ablia i o uni askai os (su one i8kai nuk i usiu -d), bal y e sla y nelle lingue jgijusi delle uni askai os kilmininko eikSme. Taéiau Siam siejimui, come semb a i8 p imo Z ilgsnio, p ieS a auja one ica: ma , ki ose ide. nelle lingue ¢ia èo (plg. s. lo . Gnai éd i g . Foixw, - on Hause, odél i s. ind. -a , -ad è i§ *-6d), o li au iy kalba Gia hai -o, kilusj, come manomess- o, i$ *-d. Sis one ino disc epan- za e dà baseg appa si j ai iausi aiSkinimam e spéliojima- m. Tagiau Sis la disco dan- za one ina, semb a, è p esumam- o. Negli ul imi anni è s a o pa eikS a mol o azionale abbas an- za non pesan em- en e a i i ondamen- ziamin is, che ide. ma 6 lie u iy kalboje ki éiuo oje posizione i es uo, neki giuo - o oje su apes ide. su a°. Bal y sla y i kalby o-kamieniy a dazodziy ienaskai os kilmininko o me e a ba i oninés solo cos an eus ne Radninio ki éio, ma nobnmojamo- i jo ki éio pa adigma (plg. o ma ulko, appa enus- ancia kilnojamojo ki cio pa adigmai). Todél pio e. -o (la . -a) g ei iausiai è kiles iS ide. 6. Se Sis asse iony- y appa i o gius o, ques o nebelik y pama o abejo i, che bal y sla y kalby i o-kamieniy a daZodziy ienaskai os kilmininkas gene iSkai è colleges con senuoju ablia y u. Le osse azioni ci a e sono na e di i8 di e si poZi io j o acolosi e8cini, pe ciél esse, i in eso, in nessun biadu indica che P. Kuzneco o in e p e azi- one è e udi a. P. Nel lib o di Kuzneco si possono o a e mol o mol o acionaliy minéiy. Daugeljé nag injamyjy eiskiniy, pa yzdziui, kodél slakalbos pe eko y ecchiojo impe ek o susida é naujajj, il lib o i au o ius gana j ikinamai paaiSkina. In gene ale P. Kuzneco o lib o è mol o p ezioso sla y, di g an pa e o e bal y mo ologia della s o ia apyb aiza. S. Ka aliiinas ®H. Kasnaycxac, K passu wd o6meGaaTuacKol cuc enm aacnix, BA, 1962, Ne 4, p. 24; B. Max oauc, 3ame kn npycckomy no bOKasH3My, kn. : Bonpocs eopn 1 ucTopHu s3biKa (COopxuk B yec s B, A. Jlapnua), Jleamu pag, 1965, p. 195—196; Rema qu- es su ocalisme le ieux du p ussien,- ,,Ac a Bal ico-Sla ica , 2, Bialys ok, 1965, p. 58—59. e 243