scieee Open visual document viewer

Kulturno naslijeđe i rod

Osmanhodžić, Hajrija

Abstract

Ova infografika, izrađena u okviru evropskog projekta GEDIS – Gender Diversity in Information Science: Challenges in Higher Education, istražuje odnos između kulturnog naslijeđa i roda. Sadržaj analizira kako su književni i kulturni kanoni historijski građeni na nejednak način, isključujući ženske i marginalizirane glasove, te predlaže kritičke pristupe za inkluzivno ponovno otkrivanje kulturnog pamćenja. Materijal je osmišljen kao otvoreni obrazovni resurs (OER), koristan za nastavnike, bibliotekare i studente, i podstiče pravednije i participativnije razumijevanje kulture.

Full text

GEDIS - Gende Di e si y in In o ma ion Science: Challenges in Highe Educa ion. h ps://ub.edu/gedis Ci i anje: De ya Uğu i Juan-José Bo é-Ve icad. 2025. Women in Educa ional Leade ship: UNESCO Global Educa ion Moni o ing Repo 2025. DOI: 10.5281/zenodo.16729784. P e ele Haj ija Osmanhodžić. Kul u no naslijeđe i od. DOI: 10.5281/zenodo.17256108. Po ezanos sa p ojek om GEDIS Su inansi ano od s ane E opske unije. Iznesena mišljenja i s a o i isključi o su odgo o nos au o a i ne od aža aju nužno s a o e E opske unije ni i Španske službe za in e nacionalizaciju ob azo anja (SEPIE). E opska unija, ni i ijelo koje dodjeljuje s eds a, ne mogu se sma a i odgo o nim za njih. O aj esu s je dio e opskog p ojek a GEDIS (Gende Di e si y in In o ma ion Science), koji p omo iše o o ene ob azo ne ala e za ješa anje odnih nejednakos i u isokom ob azo anju, s okusom na oblas i po ezane s in o macijama i dokumen acijom. O aj ob azo ni ma e ijal az ijen je u ok i u Lje ne škole Ba celona, kao dijela p ojek a GEDIS. Kul u no naslijeđe i od O aj p ojeka is ažuje način na koji je kul u no naslijeđe, posebno u oblas i knjiže nos i, his o ijski ma ginalizi alo žene (au o ice) i njiho a djela. Naglaša a zabo a ljene ženske glaso e i p edlaže s a egije za osigu a anje inkluzi nijeg kul u nog pamćenja za buduće gene acije – e iziju kanona, no a izdanja, p e ode i digi alne p ojek e. Ciljne g upe:  S uden i/ce U od + his o ijski neu a no ežen kanon Zabo a ljeni glaso i i njiho o pono no o k i anje Sadašnjos , biblio eke i publika Naslijeđe sas a ljeno od a e aka a i obilježja od eđene g upe ili d uš a C pi iz p ošlos i i nas oji donije i ko is budućim gene acijama Koncep kul u nog naslijeđa mijenja se u skladu s ak uelnim kul u nim sis emima i njiho im ijednos ima Re izija kanona na osno u po eba i zah je a sa emenog kul u nog kon eks a. Uključi anje au o a i au o ica iz azliči ih s edina i s azliči im iden i e ima. Učešće publike u p edlaganju po encijalno ijednih djela. Rodna ne a nop a nos u knjiže nom kanonu Au o ice su nedo oljno zas upljene. Djela koja su napisale žene e i aju se kao in e io na i neozbiljna. Pa ame e u naj ećoj mje i od eđuju bijeli, he e oseksualni, muški k i iča i, ecenzen i i naučnici, koji ne doži lja aju od eđene odne i asne p is asnos i. Rješenje: P oblem: Gende Inequali y in he Li e a y Canon Koje k i e ije ebamo uze i u obzi p i od eđi anju ijednos i djela? Koje k i e ije ebamo uze i u obzi p i od eđi anju ijednos i djela? Danas biblio eke i a hi i digi alizi aju i omoguća aju p is up kul u nom naslijeđu s naglaskom na inkluziju. E opske i međuna odne inicija i e, uključujući UNESCO, p omo išu aznolikije kul u no naslijeđe pod ža ajući p ojek e koji is iču i pono o obja ljuju djela zabo a ljenih au o ica. → Feminis ičke baze poda aka i p ojek i: Women W i e s P ojec . Sophie Digi al Lib a y. Biblio eke i a hi i ču aju kul u no naslijeđe, ali š o je još ažnije, imaju ključnu ulogu u odluči anju o ome š a će bi i digi alizi ano, učinjeno dos upnim i p epo učeno či a eljima, oblikujući ime čiji će glaso i bi i zapamćeni i p izna i. Rješenje: P oblem: Cul u al Memo y’s Blind Spo s Pono na izdanja i p e ođenje djela na iše azliči ih jezika. Kul u no pamćenje ima s oje „slijepe ačke“ – mnoge au o ice bile su s oljećima izb isane. Mu asaki Shikibu (Japan, 11. s oljeće) – au o ica P iče o Genjiju, koju se sma a p im omanom na s ije u, ali je njeno au o s o s oljećima bilo zanema eno. Zo a Neale Hu s on (SAD, 20. s oljeće) – cen alna igu a ha lemske enesanse; njena djela pala su u zabo a nakon sm i, a pono no su o k i ena 1970-ih. Toni Mo ison (SAD, 20. s oljeće) – dobi nica Nobelo e nag ade, koja je dala ajan glas a oame ičkim iskus ima, nekada ma ginalizi anim u gla noj knjiže nos i. Ženska knjiže nos je bila pe cipi ana kao knjiže nos d ugog eda, je je dominan na knjiže na p odukcija p ipadala muška cima. Rješenje: UNESCO. A Gende ed Pe spec i e o he Memo y o he Wo ld. 2019. h ps://www.unesco.o g/en/a icles/gende ed-pe spec i e- memo y-wo ld. Cen al Eu opean Uni e si y. The Concep and His o y o Cul u al He i age | Cul u al He i age S udies. 2023. h ps://cul u alhe i ages udies.ceu.edu/concep -and-his o y-cul u al-he i age. Mie nik, Mi osław. A Vicious Ci cle: How Canon Con inues o Rein o ce Sex Seg ega ion in Li e a u e in he 21s Cen u y. Publishe spanel.com. h ps://publishe spanel.com/api/ iles/ iew/1816943.pd . Ox o d Summe Cou ses. 15 Famous Women W i e s in His o y. 2025. h ps://ox o dsumme cou ses.com/a icles/ amous- emale- w i e s-in-his o y. LITERATURA P oblem: Rodna ne a nop a nos u knjiže nom kanonu P oblem: Ženska knjiže nos kao „knjiže nos d ugog eda“ P oblem: Slijepe ačke kul u nog pamćenja