Kulturna baština i rod

GEDIS GEDIS - Gende Di e si y in In o ma ion Science: Challenges in Highe Educa ion. h ps://ub.edu/gedis Veza sa GEDIS p ojek om O aj je sad žaj dio eu opskog p ojek a GEDIS (Gende Di e si y in In o ma ion Science), koji p omiče o o ene ob azo ne ala e za ješa anje odnih nejednakos i u isokom ob azo anju, s naglaskom na pod učja ezana uz in o macijske znanos i. O aj ob azo ni ma e ijal az ijen je u ok i u Lje ne škole Ba celona, kao dio p ojek a GEDIS. U od i po ijesno neu a no ežen kanon Zabo a ljeni glaso i i njiho o pono no o k i anje Sadašnjos , knjižnice i publika Su- inanci ano od s ane Eu opske unije. Iznesena mišljenja i s a o i isključi o su odgo o nos au o a i ne od aža aju nužno s ajališ a Eu opske unije ni i Španjolske službe za in e nacionalizaciju ob azo anja (SEPIE). Eu opska unija ni i ijelo koje dodjeljuje s eds a ne mogu se sma a i odgo o nima za njih. UNESCO. A Gende ed Pe spec i e o he Memo y o he Wo ld. 2019. h ps://www.unesco.o g/en/a icles/gende ed-pe spec i e- memo y-wo ld. Cen al Eu opean Uni e si y. The Concep and His o y o Cul u al He i age | Cul u al He i age S udies. 2023. h ps://cul u alhe i ages udies.ceu.edu/concep -and-his o y-cul u al-he i age. Mie nik, Mi osław. A Vicious Ci cle: How Canon Con inues o Rein o ce Sex Seg ega ion in Li e a u e in he 21s Cen u y. Publishe spanel.com. h ps://publishe spanel.com/api/ iles/ iew/1816943.pd . Ox o d Summe Cou ses. 15 Famous Women W i e s in His o y. 2025. h ps://ox o dsumme cou ses.com/a icles/ amous- emale- w i e s-in-his o y. Koje k i e ije bismo ebali uze i u obzi p i dodjelji anju ijednos i djelima? Koje k i e ije bismo ebali uze i u obzi p i dodjelji anju ijednos i djelima? Li e a u a Kul u na baš ina i od Ciljne skupine:  S uden i/ce baš ina sas a ljena od a e aka a i obilježja od eđene skupine ili d uš a c pi iz p ošlos i s ciljem da ko is i budućim gene acijama pojam kul u ne baš ine mijenja se u skladu s ak ualnim kul u nim sus a ima i njiho im ijednos ima Danas knjižnice i a hi i digi alizi aju i omogućuju p is up kul u noj baš ini s naglaskom na uključi os . Eu opske i međuna odne inicija i e, uključujući UNESCO, p omiču aznolikiju kul u nu baš inu pod ža ajući p ojek e koji is iču i pono no obja ljuju djela zabo a ljenih au o ica. → Feminis ičke baze poda aka i p ojek i Women W i e s P ojec Sophie Digi al Lib a y Knjižnice i a hi i ču aju kul u nu baš inu, ali još ažnije – imaju ključnu ulogu u odluči anju o ome š o će bi i digi alizi ano, učinjeno dos upnim i p epo učeno či a eljima, oblikujući ako čiji će se glaso i pam i i i p epozna i. Rješenje: P oblem: Slijepe očke kul u ne memo ije Reizda anje i p e ođenje djela na iše azliči ih jezika. Kul u na memo ija ima „slijepe očke” – b ojne su au o ice s oljećima bile izb isane. Mu asaki Shikibu (Japan, 11. s oljeće) – au o ica P iče o Genjiju, djela koje se čes o sma a p im omanom na s ije u, no njezino je au o s o s oljećima bilo zanema i ano. Zo a Neale Hu s on (SAD, 20. s oljeće) – s edišnja igu a ha lemske enesanse; njezina su djela nakon sm i pala u zabo a , a pono no su o k i ena 1970-ih godina. Toni Mo ison (SAD, 20. s oljeće) – dobi nica Nobelo e nag ade, au o ica koja je snažno a ikuli ala a oame ička iskus a, dugo ma ginalizi ana u dominan noj knjiže nos i. Knjiže nos koju su s a ale žene pe cipi ala se kao li e a u a d ugog eda je je dominan nu knjiže nu p odukciju činilo s a alaš o muška aca. P oblem: Žensko pismo kao „li e a u a d ugog eda“ Rješenje: Re izija knjiže nog kanona u skladu s po ebama su emenog kul u nog kon eks a i zah je ima d uš a. Uključi anje au o (ic)a azliči ih pod ije la i iden i e a. Sudjelo anje publike u p edlaganju po encijalno ijednih knjiže nih djela. Rodna nejednakos knjiže nog kanona Au o ice su nedo oljno zas upljene. Djela koja su napisale žene čes o se pe cipi aju kao in e io na i manje ozbiljna. K i e ije u elikoj mje i od eđuju bijeli, he e oseksualni muška ci – k i iča i, ecenzen i i znans enici – koji osobno ne doži lja aju odne i asne p is anos i. Rješenje: P oblem: Rodna nejednakos u knjiže nom kanonu O aj p ojek is ažuje na koji je način kul u na baš ina, osobi o u pod učju knjiže nos i, po ijesno ma ginalizi ala žene (au o ice) i njiho a djela. Naglaša a zabo a ljene ženske glaso e e p edlaže s a egije za osigu anje uključi ije kul u ne memo ije za buduće gene acije – e iziju knjiže nog kanona, no a izdanja, p ije ode i digi alne p ojek e. Ci i anje: De ya Uğu i Juan-José Bo é-Ve icad. 2025. Women in Educa ional Leade ship: UNESCO Global Educa ion Moni o ing Repo 2025. DOI: 10.5281/zenodo.16729784. P e ele Inga Pempe . Kul u na baš ina i od. DOI: 10.5281/zenodo.17256271.